U svojoj novoj strateškoj organizaciji koja razvija oblast klimatske politike, Evropska unija pokrenula je prvi porez na granicu ugljenika, poznat kao Mehanizam za prilagođavanje granice ugljenika (CBAM).
CBAM (Carbon border adjustment mechanism), predstavlja mehanizam koji za cilj ima reguliranje emisije CO2 u međunarodnoj trgovini, a dio je Europskog zelenog plana. Radi se sistemu omogućavanja državama da naplaćuju porez (naknadu) za uvezene proizvode koji su proizvedeni s visokom stopom CO2. Uspostava ovog mehanizma je započela donošenjem Uredbe (EU) 2023/956 Europskog parlamenta i Vijeća od 10.05.2023. Cijena CBAM naknada bi bila povezana s cijenom emisijskih jedinca EU u okvira Sustava trgovine emisijama EU (EU ETS).
Za kompanije i uvoznike koji ne pripadaju EU, a što se posebno odnosi na regiju Zapadnog Balkana, ovaj mehanizam predstavlja veliki izazov, ali i potencijal za poboljšanje njihovih proizvodnih praksi. Ovaj deo Zelene agende obavezuje sve kompanije koje učestvuju u lancima snabdevanja da strateški izmene svoje prakse, uvažavajući zaštitu životne sredine.
U Bosni i Hercegovini, primjena CBAM-a je definirana međunarodnim obavezama poput Pariškog sporazuma (čiji je BiH član) i Sofijskom deklaracijom (koju je BiH prihvatila).
CBAM je stupio na snagu 01.01.2023. godine, a postepeni sistem prilagodbe će trajati do 01.01.2026. godine. Nakon što stalni sustav stupi na snagu, uvoznici će svake godine morati prijaviti količinu robe uvezenu u EU u prethodnoj godini i njihov ugrađeni staklenički plin. Zatim će predati odgovarajući broj certifikata, čija cijena će se izračunati ovisno o tjednoj prosječnoj dražbenoj cijeni emisijskih jedinica EU ETS-a izraženoj u €/toni emitiranog CO2. Primjenjivat će se na proizvode u šest sektora intenzivnih ugljika koji su visoko izloženi međunarodnoj trgovini: aluminij, cement, željezo i čelik, električna energija, vodik i gnojiva. Sukladno čl. 6. navedene Uredbe, uvoznici će morati ishoditi “CBAM” deklaraciju s količinom robe, ugrađenim emisijama i potvrdama za plaćanje poreza na uvoz ugljika. Usklađenost s CBAM-om i provedba mehanizma prilagodbe granica ugljika od strane EU veliki je korak prema rješavanju problema istjecanja ugljika i osiguravanju jednakih uvjeta za europska poduzeća u cijelom svijetu u odnosu na jeftiniju robu iz Kine i Indije. Ovaj mehanizam omogućuje EU da jednostrano nametne porez na uvoz iz zemalja koje ne ispunjavaju ekološke standarde koje je postavila EU. Međutim, provedba CBAM-a zahtijeva snažan okvir usklađenosti koji bi osigurao transparentnost, točnost i učinkovitost.
Slijedeće su stavke na koje EU o kojima EU treba značajno voditi računa:
1) uspostaviti jasne i objektivne ekološke standarde koje poduzeća moraju ispuniti kako bi se izbjegle carine. Ti bi se standardi trebali temeljiti na međunarodno priznatim metodologijama i mjerilima;
2) zahtijevati od poduzeća dostavu detaljnih podataka o svojim emisijama ugljika i potrošnji energije. Ove podatke treba provjeriti neovisna treća strana kako bi se osigurala njihova točnost i pouzdanost;
3) uspostaviti snažan mehanizam provjere i provedbe kako bi osigurao usklađenost s CBAM-om. Taj bi mehanizam trebao uključivati redovite revizije podataka o emisijama poduzeća, kao i inspekcije njihovih proizvodnih pogona na licu mjesta.
4) navedeni mehanizam ne smije kršiti međunarodne obveze država članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO), te uključivanje dijaloga između EU sa strateškim trgovinskim partnerima poput Kine i SAD, u cilju usklađivanja CBAM s globalnim klimatskim ciljevima.
5) pružiti tehničku pomoć i financijsku pomoć u izgradnji kapaciteta za ulaganje u tehnologije s niskom udjelom CO2.
U nastojanju da ostanu konkurentne, razumeti CBAM i njegovu primenu od vitalnog je značaja za dugoročni uspeh kompanija koje se nalaze van EU zone. Postepeno informisanje i strateško prilagođavanje ključni su koraci svakog pojedinca ka globalnom održivom razvoju koji će u budućnosti zasigurno postati imperativ.
