Parlament Federacije BiH razmatra prijedlog dopune Zakona o porezu na dohodak Federacije BiH, koji je predložen na usvajanje po skraćenom postupku. Predložene dopune odnose se na član 10. stav 4. Zakona, dodajući novu tačku kojom bi novčane naknade zaposleniku na ime dijela plate za radni učinak, u skladu sa važećim propisima o radu, bile izuzete od oporezivanja do iznosa od 200,00 KM mjesečno. Ova odredba bila bi privremena i važila bi od 1. januara 2025. do 31. decembra 2025. godine.
Cilj dopuna i razlozi predlaganja
Razlog upućene dopune ovlašteni podnositelji temelje na negativnim posljedicima na stanovništvo koje su prouzrokovane trenutnom ekonomskom situacijom. Nedovoljan rast BDP-a u odnosu na zemlje u regionu i trend iseljavanja radne snage su ključni faktori zbog čega ovlašteni smatraju da se trebaju donijeti hitne mjere u cilju ublažavanja opisanog stanja.
Praktični izazovi za poslodavce
U praksi se kod poslodavaca javljaju mnoge dileme u pogledu provedbe predloženih dopuna. Zabrinutost poslodavaca nije neuobičajena, imajući u vidu definicije radnog učinka propisane Zakonom o radu Federacije BiH. Član 75. Zakona o radu Federacije BiH propisuje da se plata sastoji od osnovne plate, dijela plate za radni učinak kao i uvećane plate shodno zakonskim osnovama. Nadalje, stavom 4. istog člana i Zakona je predviđeno da poslodavac definiše radni učinak u skladu sa općim propisima, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Poznato je da na području Federacije BiH opći kolektivni ugovor je prestao da važi i da se primjenjuju samo pojedini granski kolektivni ugovor što u konačnici praktično znači da je poslodavac pravilnikom o radu trebao urediti pitanje radnog učinika.
Sa druge strane, odredbom 118. Zakona o radu Federacije BiH je predviđena obaveza poslodavca da donese i objavi pravilnik o radu samo u slučaju da zapošljava više od 30 radnika.
S tim u vezi, većina poslodavca koja zapošljava manje od 30 radnika na području Federacije BiH nije uopće uredila platni sistem u smislu radnog učinka jer isti prema pravilu nisu ni imali obavezu donošenja i objavljivanja pravilnika o radu. U praksi radni učinak je prosto bio dio plate predviđene ugovorom o radu u ukupnom neto/bruto iznosu.
Pravno uporište za izmjenu zakona
Takođe, treba naglasiti da predmetne dopune Zakona o porezu na dohodak nemaju svoje pravno uporište jer je nejasno po kojem osnovu ovlašteni smatraju da platu radnika koja se odnosi na radni učinak mogu neoporezovati, a da osnovna plata podliježe uobičajenom oporezivanju. Poslodavci sa razlogom postavljaju upit koja je razlika između osnovne plate i radnog učinka u poreskom smislu, a sa njihove strane se predviđenim dopunama stvaraju ogromne obaveze poput izmjene obračuna plata, propisivanja kriterija za isplaćivanje radnog učinka, usvajanja internih akata iako na istu nisu bili obavezni shodno lex specialis propisu – Zakonu o radu Federacije BiH.
Iako dopune imaju za cilj rasterećenje radnika i poslodavaca, njihova praktična provedba zahtijeva jasnoću i prilagođavanje postojećim zakonodavnim okvirima. Poslodavci koji do sada nisu uredili pitanje radnog učinka u svojim aktima morat će brzo reagovati na nove obaveze, u slučaju usvajanja prijedloga Zakona, dok ostaje otvoreno pitanje pravnog opravdanja predloženih izmjena.
Kompletan tekst Prijedloga Zakona možete pronaći na: https://www.paragraf.ba/nacrti-i-prijedlozi/prijedlog-zakona-o-dopuni-zakona-o-porezu-na-dohodak-federacije-bih.pdf
Za dodatne informacije o opsegu usluga IA Law Firm u oblasti poreskog prava, možete posjetiti: https://ia-lawfirm.com/en/tax-law/
