Novi Zakon o lancu snabdijevanja važeći na prostoru S.R. Njemačke je stupio na snagu 01.01.2023. (u daljem tekstu: Zakon).
Zakon donosi nova pravila koja za cilj imaju prvenstveno visoko poštovanje ljudskih prava, ispunjavanja okolišnih standarda, osiguranje pristojnih uslova rada za one koji su odgovorni za proizvodnju roba i pružanje usluga i, u konačnici, stvaranje etičke poslovne prakse.
U praktičnom smislu, cijeneći činjenicu da su prema istom Zakonu kompanije odgovorne za „ponašanje“ i pravila svojstvena pojedinačnim subjektima u vertikalnom lancu snabdijevanja, ovaj Zakon zajedno sa ESG standardima predstavlja novu eru u pogledu korporativnog ciljnog djelovanja.
Zakon se odnosi na sve poslovne subjekte koje zapošljavaju najmanje 3000 ljudi. Već od 2024. godine Zakon će važiti za sve kompanije koje imaju najmanje 1000 zaposlenih. U ovom trenutku, svoje poslovanje će eventualno morati uskladiti sa Zakonom globalne organizacije sa složenim lancem snabdijevanja. Međutim, imajući u vidu da će se primjena Zakona postepeno širiti i na druge subjekte, bilo bi korisno da kompanije koje nisu obavezne, počnu poslovanje prilagođavati novim, vjerovatno svjetskim zahtjevima.
Zahtjevi Zakona se odnose na sistem pravila koji vode ka jednom cilju – održivosti (održivom razvoju, održivom proizvodu, održivom poslovanju…). Da bi subjekti imali mogućnost postupati u skladu sa navedenim, moraju usvojiti prakse upravljanja rizicima koje su usmjerene na potpunu vidljivost lanca snabdijevanja.
Odsustvo zakonom obaveznog internog i eksternog ponašanja poslovnih subjekata će osjetiti i kompanije koje nisu osnovane ili posluju na teritoriji S.R. Njemačke, a vraćajući se na objekat zakonske regulacije koji posredno uključuje cijeli lanac snadbijevanja, za posljedicu će imati enormne sankcije. Primjera radi, kompanije sa prostora S.R. Njemačke će odbiti ili prekinuti saradnju sa subjektima koji nemaju uvedenu etičku poslovnu praksu zasnovanu na principima Zakona o lancu snabdijevanja, a ukoliko nastave takvu saradnju mogu snositi novčane i druge vidove sankcija.
Treba istaći da S.R. Njemačka nije jedina prepoznala predmetnu problematiku, druge države članice Europske Unije već pregovaraju u cilju bližeg regulisanja i inkorporiranja u pravni sistem vrijednosti i principa sadržanih Vodećim principima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima.
