Brz razvoj mnogih industrija, urbanizacija i razvoj ekonomije prouzrokuju globalno veće zahtjeve za snabdijevanjem energijom. Do 2040. godine predviđa se povećanje u snabdijevanju energijom za 1.2% svake godine.
Potpisivanjem Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, Bosna i Hercegovina pridružuje se ostalim članicama s ciljem stvaranja najvećeg internog tržišta za električnu energiju i gas na globalnom nivou.

Bosna i Hercegovina, kao jedna od potpisnica ovog Ugovora, obvezuje se implementirati AQUIS communautaire u području o energiji, okolišu, konkurenciji i obnovljivoj energiji.
Kao zemlja sa bogatim prirodnim resursima, veoma povoljnim hidro i solar uslovima, velikom pokrivenošću šumom u odnosu na veličinu teritorije, BiH ima odličnu perspektivu za implementaciju Zelene agende i proizvodnju energije iz OIE.
Uprkos tome što je jedina zemlja neto izvoznik električne energije na Zapadnom Balkanu, Bosna i Hercegovina snosi velike troškove zagađenja vazduha i uticaja na zdravlje zbog dominacije fosilnih goriva u svojoj trenutnoj energetskoj strukturi.
Prema podacima iz 2021, ukupna proizvodnja električne energije u BiH bila je 17 TWh. Od toga je 62% iz uglja, hidro 35% i ostatak iz energije Sunca i vetra. Kako bi ispunila cilj Zelenog dogovora, BiH je nedavno potvrdila svoju nameru da postigne 43,6% udjela obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji do 2030. godine. Drugim rečima, prema energetskoj politici BiH, planirano je da do 2035. godine 85% energije bude dobijeno iz hidroelektrana, 9% iz vjetra, 2% iz solara i 4% iz biomase.
Do sada integrisane kratkoročne i dugoročne strategije koje imaju za cilj povećanje udela različitih obnovljivih izvora, osiguravaju energetsku sigurnost BiH i povećavaju spremnost da se pridruži Evropskoj uniji. U skladu sa važećim zakonima u BiH stranim ulagačima je, između ostalog, garantovano da imaju ista prava i obaveze kao domaći investitori, da imaju ista prava nad nekretninama kao domaći, te su zaštićeni od nacionalizacije, eksproprijacije, rekvizicije kao i domaći, te imaju pravo vršiti tranfer dobiti u inostranstvo. Navedena prava ne mogu se poništiti stupanjem na snagu naknadno donesenih zakona.
Poreski sistem i poticaji dodatna su prednost BiH u odnosu na druge zemlje, s obzirom da ima jedan od najpovoljnijih proeznih sistema u Evropi (PDV stopa 17%, stopa korporativnog poreza od 10%). Sistem korporativnog poreza donosi i brojne olakšice u pojedinim dijelovima zemlje, kao što su oslobađanje korporativnog proeza u dvostrukom iznosu od iznosa izvoza nastalog proizvodnjom. Ovo implicira da sa 50% proizvedene i izveezene struje, proizvođači bi bili potpuno oslobođeni korporativnog poreza.
Tu su svakako i drugi poticaji za investiranje, umanjenje poreske osnovice do određenog nivoa, a za iznos ulaganja u nekretnine, opremu. Od plaćanja uvoznih carina oslobađa se oprema za proizvodnju koja se ne proizvodi u Bosni i Hercegovini, koja se uvozi za novu ili proširenje postojeće proizvodnje, modernizaciju proizvodnje, uvođenje nove odnosno osavremenjenje postojeće proizvodne tehnologije, a kojom se obavlja neposredna proizvodna delatnost.
Međutim, u bliskoj budućnosti, ograničenost mreže je jedan od rizika. Ova inicijativa u BIH je još uvijek na svom reformskom putu i to može uticati na brzinu realizacije i adekvatnost u realizaciji projekata.
Da bismo doprineli prelasku na ekonomiju bez fosilnih goriva, od ključne je važnosti izabrati „čistije“ projekte, koji će doprinositi celokupnoj zajednici.