Kartel definišemo kao sporazum (usklađeno djelovanje) između dva ili više privrednih subjekata koji su međusobni konkurenti na tržištu koji može biti formalan (npr. ugovor, zapisnik, pravilnik itd.) ili neformalan (tajni) dogovor, jedna ugovorena odredba, ili zajedničko postupanje, čija je svrha isključivanje tržišne konkurencije između učesnika takvog sporazuma s ciljem da povećanjem cijena ostvare dodatni profit. To se najčešće postiže dogovaranjem ili usklađivanjem nabavnih ili prodajnih cijena ili drugih trgovinskih uslova, određivanjem kvota proizvodnje ili prodaje, dijeljenjem tržišta i kupaca, ograničenjem uvoza ili izvoza, protivtržišnim djelovanjem protiv drugih konkurenata i sl.

Takvim postupanjem, između ostalog, na najteži se način ograničava ili potpuno ukida tržišna konkurencija jer se, npr. zatvara tržište za nove konkurente i nanosi direktna šteta potrošačima koji plaćaju više cijene proizvoda ili usluga od one koja bi bila da nema dogovora između privrednih subjekata, potrošačima se ograničava cjenovni i kvalitativni izbor, dok sami učesnici kartela, budući da se međusobno ne takmiče, ne ulažu u inovacije i ne stvaraju novu vrijednost.

Karteli zbog navedenog predstavljaju najteži oblik povrede propisa o zaštiti tržišne konkurencije.

Uvidom u javno dostupne podatke u BiH i u zemljama regiona (Hrvatska, Srbija …), na prvi pogled bi se mogao steći utisak da, uprkos postojanju adekvatne regulative u području zaštite tržišne konkurencije, postoji vrlo malo prakse, odnosno da se ovakva najteža kršenja zakona nikako ili vrlo rijetko kažnjavaju.

Da li je situacija baš takva?! 

Slučaj N Sport i dr. (Srbija)

Komisija za zaštitu konkurencije (u daljem tekstu: KZK) je u ovom slučaju, u toku sprovođenja analize uslova konkurencije na tržištima veleprodaje i maloprodaje sportske obuće, odjeće, opreme i aksesoara na teritoriji Republike Srbije, pribavila informacije, podatke i dokumentaciju, kao i ugovore o kupoprodaji koje su distributeri sportske obuće, odeće, opreme i aksesoara zaključivali sa svojim kupcima u periodu od 2011. do 2016. godine te sprovela nenajavljeni uviđaj kod ciljnih subjekata prilikom čega je, pored pomenutih ugovora, preuzela na CD-u i kopije cjenovnika proizvoda robnih marki Puma, Sergio Tacchini i Russell Athletic za 2014, 2015. i 2016. godinu, u kojima su sadržane veleprodajne i maloprodajne cene prema šiframa i nazivima artikala. U postupku je utvrđeno da su učesnici kartela primjenjivali nedozvoljene prakse utvrđivanja i usaglašavanja cijena u daljoj prodaji.

U ovom postupku utvđeno je da se radi o nezakonitom kartelu zbog čega su učesnicima ovog zabranjenog sporazuma izrečene novčane kazne za 15 privrednih subjekata u zbirnom iznosu cca 400 hiljada EUR, dok je najveća pojedinačna kazna izrečena privrednom subjektu „N Sport“ u iznosu cca 150 hiljada EUR.

Slučaj Comtrade i dr. (Srbija)

KZK je analizom uslova konkurencije na tržištu trgovine na veliko i malo potrošačkom elektronikom u Republici Srbiji i uvidom u javno dostupne podatke o cenama, utvrdila da se u maloprodajnim objektima kao i na internet stranama maloprodavaca, naročito društava/kupaca koji su stranke u postupku, nude proizvode brenda Tesla, po identičnim, ili gotovo identičnim cenama.

U ovom postupku utvđeno je da se radi o nezakonitom kartelu zbog čega su učesnicima ovog zabranjenog sporazuma izrečene novčane kazne za 6 privrednih subjekata u zbirnom iznosu cca  hiljada 400 hiljada EUR, dok je najveća pojedinačna kazna izrečena privrednom subjektu Comtrade Distribution d.o.o. Beograd u iznosu cca 300 hiljada EUR.

Slučaj autoškole (Hrvatska)

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja RH (AZTN) je 2019. godine u svojoj istrazi utvrdila da je 14 splitskih autoškola zaključilo kartelni sporazum u vezi sa povećanjem cijena polaganja vozačkih ispita. To je otkriveno sprovođenjem forenzičkog pregleda komunikacija predstavnika splitskih autoškola u WhatsApp grupama koje su formirali radi koordinisanja aktivnosti u vezi sa podizanjem cijena,  a na osnovu indicija u vezi sa ispitivanjem stanja na tržištu i informacijama iz medija.

AZTN je tim školama izrekla kaznu od ukupno 465 hiljada kuna pri čemu je najveća pojedinačna kazna izrečena privrednom subjektu Auto škola Dalmacija u iznosu od 60 hiljada kuna.

Novosti u BiH

Za razliku od zemalja regiona, Bosna i Hercegovina nema bogatu praksu u sprečavanju i sankcionisanju kartela. Veliki broj zahtjeva za utvrđivanje i sankcionisanje potencijalnih kartela su uglavnom bili odbačeni ili odbijeni.

Međutim, pozitivan pomak na ovom polju može se uočiti u aktivnostima KV BiH koje je u februaru 2022. godine objavilo Uputstvo o načinu prikupljanja podataka sprovođenjem radnje neposrednog uvida. Ovo svakako predstavlja pozitivan napredak i pretpostavlja nastojanje KV BiH da u daljoj praksi adekvatnije, više i aktivnije koristi radnje neposrednog uvida, „nenajvaljene uviđaje“, forenzičke metode i dr. metode za prikupljanje  podataka i informacija u vezi sa pokrenutim postupkom povrede tržišne konkurencije.

Uputstvom je predviđeno da, u provođenju postupka, stranke i druge pravne i fizičke osobe, kod kojih se obavlja neposredan uvid, dužne su na zahtjev KV BiH omogućiti uvid u:

• sve poslovne prostorije,
• svu pokretnu i nepokretnu imovinu,
• poslovne knjige,
• baze podataka, kao i
• bilo koju drugu dokumentaciju i u tome ne može biti spriječen poslovnom, državnom ili tehničkom tajnom.

Neki od načina za otkrivanje kartela

Tragovi i signali kartelskog postupanja na tržištu i nisu tako rijetki i nedostupni, posebno u savremenoj eri interneta, e-trgovine i globalizacije tržišta, pa se takva nezakonita postupanje u pojedinim slučajevima vrlo jednostavno i efikasno otkrivaju. Kada se radi o dogovorima o cijenama u maloprodaji, iste se vrlo jednostavno mogu otkriti neposrednim uvidom na policama različitih prodavaca te utvrditi da li tokom vremena postoji smanjenje ili povećanje cijena, odnosno da li se radi o usklađenom djelovanju različitih prodavac. Takođe, kao u slučaju Comtrade i dr., cijene i zabranjeno postupanje se može utvrditi uvidom u internet strane prodavaca. Drugi jednostavni načini za otkrivanje kartela i postojanje indicija o povredi zakona su svi ostali javno dostupni podaci (mediji, berze, javne objave u vidu izjava, zapisnika, obavještenja i sl.), a dalje svakako i složeniji načini za utvrđivanje povreda kao što su neposredni i nenajavljeni uviđaji, forenzičke metode, ekonomske analize i drugi.

Compliance ili šta preduzeti u cilju izbjegavanja povrede zakona

Privrednim subjektima se, prije i iznad svega, preporučuje poslovanje u skladu sa pravilima o zaštiti tržišne konkurencije.

Efikasne načine za ostvarivanje poslovanja u skladu sa zakonom vidimo prije svega u preventivnom djelovanju koje se ogleda u aktivnostima usklađivanja poslovanja sa pravilima o zaštiti tržišne konkurencije putem odgovarajućih prilagođenih (u zavisnosti od vrste poslovanja i djelatnosti) Compliance priručnika, edukacija i treninga od strane stručnih osoba, usaglašavanja svih akata kompanije sa pravilima o zaštiti tržišne konkurencije i drugim preventivnim metodama, te adekvatnim i pravovremenim pravnim savjetima.