Tema poreske amnestije u Bosni i Hercegovini povremeno se vraća u javnost, najčešće u periodima kada rastu budžetski deficiti ili kada porezni organi žele podstaći uplatu zaostalih obaveza, zaključuje IA Law Firm. Iako do sada u BiH nije uvedena sistemska poreska amnestija poput onih u nekim susjednim državama, rasprave o njenoj opravdanosti i mogućim efektima nisu izostajale.
Šta znači poreska amnestija?
Poreska amnestija podrazumijeva zakonom omogućeno oproštenje dijela poreskog duga, kamata ili kazni, pod uslovom da poreski obveznik plati glavni dug u određenom roku. U teoriji, cilj je rasteretiti kompanije i fizička lica koja nisu u stanju izmiriti obaveze, oživjeti njihovu poslovnu aktivnost i u isto vrijeme omogućiti državi priliv „svježeg“ novca u budžet.
Iskustva iz regiona
Srbija je 2012. godine sprovela djelimičnu poresku amnestiju kroz reprogram poreskog duga, omogućivši otpis kamata i obaveza pod uslovom da se glavnica plati u ratama. Kratkoročno, budžet je imao priliv, ali dugoročno je amnestija izazvala kritike jer je poslala signal da se neplaćanje poreza „isplati“.
Hrvatska je 2000-ih imala nekoliko „posebnih mjera“ reprograma dugova, gdje su kamate i dio obaveza otpisivani. Analize su pokazale da su mjere pomogle privremeno, ali da nisu doprinijele dugoročnoj poreskoj disciplini.
Slovenija i Crna Gora su eksperimentisale s amnestijama ograničenog obima, ali su brzo odustale, upravo zbog prigovora da se time ugrožava princip jednakosti poreskih obveznika.
BiH perspektiva – gdje smo sada?
U Bosni i Hercegovini, na državnom nivou, nije uvedena jedinstvena poreska amnestija, ali su postojale inicijative za parcijalne otpise kamata ili reprogram duga u entitetima i općinama. Na primjer, pojedine lokalne zajednice su nudile otpis zateznih kamata na komunalne obaveze ukoliko se glavnica uplati. Međutim, na nivou PDV-a, doprinosa i poreza na dobit – amnestija se nikada nije ozbiljno razmatrala. Razlog je i u složenoj ustavnoj strukturi: poreske nadležnosti su podijeljene između države (PDV, akcize), entiteta (porez na dobit, porez na dohodak) i kantona/opština (lokalne takse).
Zašto je pitanje osjetljivo?
Uvođenje poreske amnestije otvara ozbiljna pravna i ekonomska pitanja.
Pravno gledano, amnestija može biti u koliziji s principom jednakosti poreskih obveznika – oni koji su uredno plaćali poreze osjećali bi se oštećeno.
Ekonomski gledano, iako amnestija može donijeti kratkoročan priliv budžetu, dugoročno može urušiti poresku disciplinu. Ako se ponavlja, šalje poruku da će država uvijek popustiti.
Investicioni aspekt – strani investitori, koji pažljivo prate poresku stabilnost i pravnu sigurnost, ovakve mjere često vide kao znak slabosti sistema i pravne nedosljednosti.
Da li je amnestija dobra ideja za BiH?
Argumenti „za“ kažu da bi poreska amnestija mogla oživjeti rad mnogih kompanija koje su trenutno blokirane zbog dugova, a koje bi u budućnosti opet uplaćivale poreze i doprinose. Time bi se smanjila nelikvidnost i podstakla ekonomija. Argumenti „protiv“ su, međutim, jednako snažni: nagrađuju se oni koji nisu poštovali zakon, dok se kažnjavaju disciplinovani poreski obveznici.
Preporuka
Ukoliko se uopšte bude razmatrala poreska amnestija, ona bi morala biti izuzetno ograničena i uslovljena. To znači:
- primjenjivati je samo jednokratno i uz jasne kriterije (npr. za sektore pogođene krizom),
- obavezno uvezati s mehanizmima strože poreske kontrole nakon isteka roka,
- izbjegavati generalne amnestije koje bi zahvatile sve poreske obveznike.
IA Law Firm Bosnia zaključuje da Bosna i Hercegovina trenutno nema formalnu poresku amnestiju, a praksa iz regiona pokazuje da one, iako atraktivne na prvi pogled, dugoročno ne jačaju pravnu sigurnost niti fiskalnu stabilnost. Za strane investitore mnogo važniji signal od eventualne amnestije bio bi stabilan i predvidiv poreski sistem, dok za domaće kompanije ključ ostaje u trajnom smanjenju parafiskalnih nameta i stvaranju jasnih, jednakih pravila igre. Više o uslugama IA Law Firm Bosnia iz poreskog prava možete pronaći na: https://ia-lawfirm.com/poresko-pravo/
