Kako globalni pomak prema praksi zaštite okoline, društvene odgovornosti i upravljanja (ESG) postaje sve očigledniji. Poslovni sektor širom svijeta prilagođava se novim očekivanjima u pogledu održivosti, etičkog upravljanja i društvene odgovornosti. Posebno je energetska tranzicija i obnovljivi izvori energije u samom centru ovog pokreta, a 2025. godina se predviđa kao ključna za oblikovanje budućnosti zakonodavstva u oblasti energije i njegovu ulogu u usklađivanju sa ESG standardima.

ESG u 2024. godini

Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) koja je stupila na snagu 1. januara 2024. obavezuje kompanije da integrišu ESG kriterije u svoje aktivnosti. Više od 80 zemalja širom svijeta usvojilo je zakone ili propise koji reguliraju ESG izvještavanje, s više od 2000 propisa koji propisuju obaveznu transparentnost za različite ESG faktore.

Bosna i Hercegovina:

Propisi o ESG izvještavanju još uvijek nisu usvojeni, ali značajno je primijetiti uticaj ESG tranzicije na energetsko zakonodavstvo koje se razvija kako bi pratilo ove globalne trendove. Iako je BiH i dalje značajno zavisna od uglja, koji čini oko 60% proizvodnje električne energije​, u zemlji se sve više prepoznaje potencijal obnovljivih izvora energije, što zbog prirodnog potencijala, tako i zbog EU agende za energetsku tranziciju i implementaciju ESG standarda. Hidroenergija čini 35% energetske bilanse, a solarna i vjetroenergija postepeno dobivaju na značaju​

Bosna i Hercegovina posjeduje ogroman neiskorišteni potencijal, naročito u solarnoj energiji. Južna područja zemlje imaju više od 2400 sati sunčeve svjetlosti godišnje, što ih čini idealnim za velike projekte solarnih elektrana​

Zadnjih godina Bosna i Hercegovina poduzima značajne korake u širenju kapaciteta obnovljivih izvora energije. Zemlja razmatra brojne projekte za diversifikaciju svojih izvora energije, s više od 390 planiranih hidroelektrana. Također se razvijaju vjetroelektrane, a ukupan kapacitet obnovljivih izvora energije očekuje se da će značajno rasti u narednim decenijama​.

U skladu sa ciljevima Europske unije, koja predviđa postizanje 42,5% udjela obnovljivih izvora energije do 2030. godine, energetsko zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini već odražava ove ciljeve. Prelaz na čišću energiju ključan je ne samo za održivost okoliša, već i za ispunjavanje kriterija za pristupanje EU i privlačenje stranih investicija. Zakonodavstvo u oblasti energije igra ključnu ulogu u olakšavanju ove transformacije, osiguravajući da kompanije poštuju lokalne i međunarodne standarde dok iskorištavaju nove prilike u sektoru obnovljivih izvora energije.

Pogled u 2025. godinu

Neosnovane „zelene tvrdnje“  ili Greenwashing

Iz aspekta ESG tranzicije, 2025. godine obećava i izazove i prilike. U Europi se sve češće koristi pojam „neosnovne zelene tvrdnje“ ili „greenwashing“, koji označava postupanje kompanija koje svoje proizvode ili radnje predstave kao ekološki prihvatljive, čime se prikriva njihov zanemariv ili štetan utjecaj na okoliš. Najpoznatiji primjeri „lažnih zelenih tvrdnji“ nastali su kada je FIFA lažno tvrdila da je Svjetsko prvenstvo 2022. bilo ugljenično neutralno i IKEA koja je svoje proizvode označavala zelenom oznakom, iako je nabavljala drvo neadekvatnog porijekla.

Kako zelene tvrdnje utiču na energetski sektor BiH? Sve češći su primjeri EU istraga protiv kompanija koja se bave naftom i gasom i promovišu svoje „čiste energetske inicijative“, a poslovanje zasnivaju na ekstrakciji fosilnih goriva. Kažnjavanja ovih kompanija će se nesumnjivo odraziti na sveku zelenu tvrdnju kompanije koja nije u cijelosti usklađena sa standardima zaštite okoliša. Iako bi se ovakvo postupanje moglo povesti i pod trenutne odredbe Zakona o zaštiti potrošača, prateći EU trendove zakonodavnih izmjena, za očekivati je da će u narednom periodu doći do izmijena lokalnih propisa u tom pravcu. Do tada će rigoroznijim kontroloma svih zelenih izjava biti podložne izvozne kompanije, a ovaj indirektni pritisak EU će predstavljati i jedan od osnova daljeg razvoja obnovljivih izvora energije u BiH.

Održivo finansiranje i energetska tranzicija

S revizijom Uredbe o objavljivanju održivih financija (SFDR), energetski sektor se našao na velikom izazovu, jer se suočava se sa sve većim pritiskom da smanji emisije CO₂ u skladu s ciljem Europske komisije o klimatskoj neutralnosti do 2050. godine. Ovi trendovi su od velikog uticaja na BiH. Sa jedne strane predstavljaju trenutni teret napretka, ali sa druge i ogroman razvojni potencijal. Tranzicija energetskog sektora u BiH je neminovnost koju nameće EU, a kako bi kompanije u Bosni i Hercegovini uspješno implementirale ESG principe u svoje poslovanje, ključno je razumjeti promjene u zakonodavnom okviru energetske politike. Više podataka o ESG tranziciji 2024-2025. godina možete pronaći na: https://www.dilitrust.com/esg-trends-2025/

U kontekstu ESG-a, sve veći naglasak na obnovljive izvore energije savršen je primjer kako se poslovni sektor mora prilagoditi dvostrukim pritiscima – regulatornim i zahtjevima tržišta za održivim praksama. Usmjeravanjem poslovnih strategija prema ovim energetskim trendovima, kompanije ne samo da osiguravaju usklađenost s trenutnim propisima, već se pozicioniraju kao lideri u prelazu prema održivoj i prosperitetnoj poslovnoj budućnosti. IA Law Firm, kao stalni savjetnik Udruženja za zeleni vodonik i obnovljive izvore energije, savjetuje i lokalne i međunarodne investitore koji žele iskoristiti prilike u sektoru obnovljivih izvora energije, a više informacija o energetskom sektoru u BiH možete pronaći na: https://ia-lawfirm.com/en/new-regulations-in-the-energy-sector-of-the-federation-of-bosnia-and-herzegovina/