U praksi kompanije IA Law Firm Bosnia sve češće savjetuju investitore, proizvođače električne energije i industrijske potrošače o projektima koji uključuju baterijske sisteme za skladištenje energije (Battery Energy Storage Systems – BESS). Razlog je jednostavan – u modernoj energetici najveća vrijednost često nije u proizvodnji energije, već u mogućnosti da se energija koristi u pravom trenutku.
Kompanija koja godišnje troši nekoliko miliona konvertibilnih maraka na električnu energiju može imati razliku u trošku energije od stotina hiljada maraka samo zbog trenutka kada energiju kupuje, koristi ili prodaje.
S druge strane, solarna elektrana može proizvesti istu količinu električne energije kao i prošle godine, a ostvariti značajno niži prihod jer je energiju proizvela upravo u periodu kada je tržišna cijena bila najniža.
U oba slučaja problem nije proizvodnja energije.
Problem je vrijeme.
Odnosno pitanje kako energiju koristiti onda kada ima najveću ekonomsku vrijednost.
Upravo zbog toga baterijski sistemi za skladištenje energije (Battery Energy Storage Systems – BESS) postaju jedna od najvažnijih investicijskih tema u energetskom sektoru.
Baterije nisu samo energetska tehnologija
Baterije se često posmatraju kao tehnička oprema koja prati solarne elektrane.
Međutim, njihova stvarna vrijednost je poslovna.
Jednostavno rečeno, baterijski sistemi omogućavaju da se energija sačuva kada je dostupna ili jeftina, a koristi kada je potrebna ili kada ima veću tržišnu vrijednost.
Zbog toga baterije danas predstavljaju alat za upravljanje cijenom energije.
Njihova ekonomska vrijednost najčešće se ogleda kroz:
- skladištenje viškova proizvodnje iz solarnih elektrana i drugih obnovljivih izvora energije;
- prodaju ili korištenje energije u periodima viših cijena;
- smanjenje vršnih opterećenja i troškova mrežarine (peak shaving);
- smanjenje troškova balansiranja kod proizvođača električne energije;
- rezervno napajanje i povećanje energetske sigurnosti poslovanja.
A gdje je Bosna i Hercegovina?
Iako regulatorni okvir za skladištenje energije još uvijek prolazi kroz razvoj, opći pravac je već vidljiv.
Za razliku od solarnih i vjetroelektrana, regulatorni okvir za skladištenje električne energije u Bosni i Hercegovini još uvijek se razvija, uz snažno usklađivanje sa energetskim zakonodavstvom Evropske unije. Posebno je značajna Direktiva (EU) 2019/944 o zajedničkim pravilima za unutrašnje tržište električne energije, koja skladištenje energije prepoznaje kao važan segment budućeg energetskog sistema.
Investitori danas trebaju obratiti pažnju na nekoliko ključnih pitanja:
- da li je skladištenje energije prepoznato kao posebna energetska djelatnost;
- da li će biti potrebne posebne dozvole ili licence;
- način priključenja baterijskih sistema na mrežu;
- tretman baterijskih sistema u okviru tržišta električne energije;
- mogućnost pružanja pomoćnih usluga operatorima sistema;
- regulatorni tretman hibridnih projekata koji kombinuju solarne elektrane i baterije.
Potrebu za regulisanjem skladištenja električne energije posljednjih godina prepoznali su zakonodavci na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, što je vidljivo iz sljedećih propisa:
| Nivo regulacije | Propis | Status skladištenja energije |
| Bosna i Hercegovina | Pravilnik o priključku („Službeni glasnik BiH“, br. 64/2025) | U članu 2. prepoznaje mogućnost skladištenja energije i definiše pojam „samostalno postrojenje za skladištenje električne energije“. |
| Federacija BiH | Zakon o električnoj energiji Federacije BiH („Službene novine FBiH“, br. 60/2023) | Član 6. reguliše skladištenje energije kao djelatnost u okviru proizvodnje električne energije, ali i kao samostalnu energetsku djelatnost (operator skladištenja). |
| Federacija BiH | Odluka o uslovima i načinu transformacije postojećih elektrana u hibridna postrojenja za skladištenje električne energije („Službene novine FBiH“, br. 33/26) i Pravilnik o izdavanju dozvola („Službene novine FBiH“, br. 29/2024) | Federacija BiH ide korak dalje i omogućava razvoj hibridnih postrojenja, dok Pravilnik predviđa izdavanje posebne dozvole za skladištenje energije. |
| Republika Srpska | Zakon o električnoj energiji Republike Srpske („Službeni glasnik RS“, br. 68/2020) | Član 5. prepoznaje mogućnost skladištenja energije. U maju 2026. godine u proceduru je upućen nacrt zakona kojim bi skladištenje energije bilo regulisano kao posebna djelatnost za koju se izdaje samostalna dozvola. |
| Brčko distrikt BiH | Zakon o električnoj energiji Brčko distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“, br. 27/2021) | Član 6. predviđa mogućnost skladištenja električne energije u okviru postojećeg regulatornog sistema. |
Iako određena regulatorna pitanja još uvijek nisu u potpunosti razriješena, posebno u dijelu podzakonskih propisa i preciznog definisanja skladištenja energije kao zasebne djelatnosti, opći pravac razvoja propisa je jasan – stvaranje uslova za širu integraciju baterijskih sistema u elektroenergetski sektor.
Zaključak
Prije samo nekoliko godina investitori su se pitali da li je ulaganje u solarne elektrane opravdano.
Danas se sve češće postavlja drugo pitanje:
Može li projekat obnovljivih izvora energije dugoročno ostvariti svoj puni potencijal bez skladištenja energije?
Pitanje više nije hoće li baterije imati važnu ulogu u energetici.
Pitanje je u kojim sektorima i poslovnim modelima će najbrže stvoriti najveću ekonomsku vrijednost.
Za investitore koji planiraju razvoj solarnih elektrana, BESS sistema, hibridnih energetskih projekata ili ulaganja u tržište električne energije u Bosni i Hercegovini, pravovremena analiza regulatornih zahtjeva, dozvola, licenci i ugovornih modela postaje jednako važna kao i sama tehnologija.
Više informacija o pravnim uslugama u oblasti energetike, obnovljivih izvora energije, infrastrukturnih projekata, regulatornog savjetovanja, razvoja energetskih projekata i investicija dostupno je na web stranici IA Law Firm Bosnia: IA Law Firm Bosnia.
