IA Law Firm Bosnia donosi jednu od manje poznatih, ali za kripto industriju izuzetno važnih tema u Bosni i Hercegovini, a to je pitanje otvaranja računa posebnih namjena za potrebe poslovanja mjenjačnica virtuelnih valuta.
Zakonski okvir prepoznaje potrebu odvajanja sredstava korisnika od sredstava samog pružaoca usluga, što se u praksi najčešće ostvaruje putem računa posebnih namjena. Međutim, problem nastaje onda kada se teorija susretne sa bankarskom praksom.
Iako ne postoji izričita zabrana poslovanja sa subjektima koji pružaju usluge povezane sa virtuelnim valutama, značajan broj banaka i dalje izbjegava otvaranje računa za takve namjene. Razlozi se uglavnom nalaze u internim politikama upravljanja rizicima, AML procedurama i opreznom odnosu prema industriji koja se još uvijek smatra visokorizičnom. Više o razlozima i potencijalnim rizicima koje banke prepoznaju možete pronaći na: https://msb.gov.ba/PDF/050220241.pdf
Rezultat je svojevrsna „javna tajna“ tržišta: zakonska obaveza postoji, ali bankarski proizvod koji bi omogućio njeno jednostavno ispunjavanje često nije dostupan.
Kako se onda VASP snalaze?
Najčešći model podrazumijeva da društvo otvori dva standardna transakcijska računa, bez posebnog označavanja njihove svrhe prema banci. Internim aktima, pravilnicima i računovodstvenim procedurama društvo definiše da se jedan od računa koristi isključivo za sredstva klijenata, odnosno kao račun posebnih namjena. Na taj način funkcionalno se postiže odvajanje sredstava, iako banka formalno nije upoznata sa konkretnom svrhom računa.
Drugi model podrazumijeva osnivanje poslovne jedinice ili organizacionog dijela sa zasebnim računom preko kojeg se vode sredstva korisnika. U određenim slučajevima, društva se odlučuju i za osnivanje posebnog povezanog pravnog lica koje ima ulogu escrow agenta, odnosno subjekta koji drži i administrira sredstva namijenjena korisnicima mjenjačnice. Takvo društvo vodi odvojene račune i kroz ugovorne odnose obezbjeđuje razdvajanje sredstava klijenata od operativnih sredstava mjenjačnice.
Zajedničko svim navedenim modelima jeste da predstavljaju pokušaj usklađivanja sa zakonskim zahtjevima u situaciji kada bankarsko tržište ne nudi rješenje koje bi formalno i jednostavno zadovoljilo potrebe kripto sektora.
Naravno, ovakvi modeli nisu bez rizika. Ključno pitanje ostaje da li će nadzorni organi u konkretnom slučaju prihvatiti da je svrha računa posebnih namjena zaista ostvarena, bez obzira na njegov formalni naziv ili status kod banke. Upravo zato je od presudne važnosti da interni akti, ugovorna dokumentacija, računovodstvena evidencija i operativne procedure jasno dokazuju odvojenost sredstava klijenata.
Dok se ne razvije stabilnija bankarska praksa ili ne uvedu preciznija regulatorna rješenja, tržište će vjerovatno nastaviti da funkcioniše kroz ovakve pragmatične modele. Oni možda nisu idealni, ali predstavljaju odgovor privrede na situaciju u kojoj je ispunjavanje zakonske obaveze često znatno jednostavnije na papiru nego u stvarnom poslovanju.
Zašto se sve više kripto projekata okreće Brčko distriktu?
Dok se u Republici Srpskoj i Federaciji BiH pružaoci usluga povezanih sa virtuelnim valutama često suočavaju sa praktičnim preprekama u komunikaciji sa bankama, Brčko distrikt se posljednjih mjeseci profilisao kao znatno predvidljivije i poslovno otvorenije regulatorno okruženje.
Praksa pokazuje da lokalna Komisija za hartije od vrijednosti Brčko distrikta ima pragmatičniji pristup razvoju kripto tržišta i bolje razumije izazove sa kojima se privredni subjekti suočavaju u bankarskom sektoru. Upravo zbog toga sve veći broj domaćih i međunarodnih kripto projekata bira Brčko distrikt kao jurisdikciju za osnivanje i licenciranje svojih poslovnih aktivnosti. Pored fleksibilnijeg regulatornog pristupa, Brčko distrikt raspolaže i jedinstvenom infrastrukturom finansijskog tržišta kroz Brčko berzu hartija od vrijednosti, što dodatno potvrđuje njegovu poziciju kao potencijalnog regionalnog centra za razvoj fintech, blockchain i kripto industrije. Takav trend pokazuje da uspješan razvoj tržišta digitalne imovine ne zavisi isključivo od propisa, već i od spremnosti institucija da razumiju potrebe inovativnih poslovnih modela i pruže regulatornu predvidljivost investitorima i preduzetnicima.
Kako IA Law Firm može pomoći?
IA Law Firm pruža kompletnu pravnu podršku za kripto mjenjačnice, pružaoce usluga povezanih sa virtuelnim valutama, blockchain projekte i fintech kompanije, uključujući:
- osnivanje društava i izbor optimalne jurisdikcije;
- pripremu dokumentacije za licenciranje i registraciju;
- izradu AML/KYC procedura i internih akata;
- uspostavljanje modela zaštite korisničkih sredstava;
- regulatornu usklađenost i komunikaciju sa nadležnim organima;
- pravno strukturiranje kripto i tokenizacijskih projekata.
Ukoliko planirate pokrenuti kripto mjenjačnicu ili drugi VASP projekat u Bosni i Hercegovini, kontaktirajte naš tim za individualnu procjenu regulatornih i poslovnih mogućnosti:
