Dana 4. novembra 2024. održana je glavna rasprava u slučaju sudskog procesa Delta Holdinga protiv Republike Srbije, označena kao jedan od najznačajnijih sudskih procesa u regiji. Međutim, umjesto da dominira naslovnicama, rasprava je ostala gotovo neprimijećena. IA Law Firm Bosna nije uspjela pronaći nijedan izvještaj u medijima nakon održane rasprave. Postavlja se logično pitanje – kako je sudski proces decenije u Srbiji medijski ignorisan?
Pozadina slučaja: Tužba Delta Holdinga protiv države Srbije
Delta Holding je podnio tužbu protiv Republike Srbije tražeći naknadu štete zbog, kako navode, neosnovanog pritvaranja vlasnika kompanije Miroslava Miškovića, njegovog dugotrajnog boravka u pritvoru te nezakonitog zadržavanja depozita položenog kao jemstvo. Tužba, podnesena 2023. godine nakon neuspjelog pokušaja mirenja, zahtijeva isplatu 1,4 milijarde dinara i 390.000 eura.
U tužbi se navodi da je država povukla iz prometa 12 milijuna eura „živog“ novca, držeći ga devet godina. Ovime su Delta Holdingu nanesene značajne financijske štete, uključujući gubitke zbog kursnih razlika. Delta sada traži zatezne kamate (od momenta uplate do momenta vraćanja novca) koje su, zbog dugotrajnosti postupka, narasle na 1,46 milijardi dinara, što je više od iznosa samog jemstva.
Pored toga, kompanija traži dodatnih 390.000 eura na ime šteta uzrokovanih kursnim razlikama, jer je država 2022. godine vratila novac po kursu iz 2013. godine.
Kratki pregled događaja
Privođenje i pritvor
Miroslav Mišković priveden je 12. decembra 2012. pod optužbom za zloupotrebe u privatizaciji. Tokom 223 dana pritvora, Delta Holding položio je jemstvo od 12 milijuna eura (1,36 milijardi dinara) kako bi omogućio njegovo puštanje na slobodu.
Povreda prava
Ustavni sud Srbije 2013. godine presudio je da je produženje pritvora prekršilo pravo Miškovića na ograničeno trajanje pritvora, uzimajući u obzir činjenicu da je pritvor trajao čak 223 dana.
Oslobađajuće presude
Viši sud u julu 2016., a potom Apelacioni sud u prosincu 2021., oslobodili su Miškovića svih optužbi, zaključivši krivični postupak. Delta Holding sada tvrdi da postupak nije imao pravnog osnova te da je pritvor Miškovića bio nezakonit.
Potencijalni ishod i širi kontekst
Zanimljivo je primijetiti da je tužbenim zahtjevom tražena samo materijalna šteta i da Delta nije obuhvatila nematerijalnu štetu zbog pritvora. Praksa Evropskog suda za ljudska prava u sličnim predmetima obuhvata visoko dosuđene naknade, koje zavise od okolnosti slučaja, a kreću se od 50.000,00 i više za fizička lica, a za pravna lica 5-10.000,00 EUR zbog povrede reputacije. U slučaju da sud u Srbiji utvrdi da je Deltin zahtjev osnovan, iznos koji je tražen tužbenim zahtjevom mogao bi postati najvši dosuđen iznos naknade štete zbog neosnovanog pritvota u Evropi (čak i bez zahtjeva za nematerijalnu štetu).
Činjenica je da je ovakva situacija izazvana nesrazmjeno visokom cijenom kaucije koja je prvobitno plaćena, a koja 11 godina kasnije potencijalno dolazi na naplatu na teret građana Srbije. I dok su mnogi mediji prije više od deceniju ažurno izvještavali o visini jemstva i predstavljali ga kao dokaz borbe nove vlasti protiv korupcije, danas ćute i ignorišu medijski proces u kome je Delta na tužilačkoj strani. Iz perspektive završenog krivičnog procesa protiv Delte, struka je zauzela jasan stav da je optužnica brzopleto formulisana, jemstvo previsoko određeno sa ciljem da proces bude u žiži interesovanja javnosti, da su naknade izmjene optužnice pokušavale da isprave greške koje nije bilo moguće procesno ispraviti, zbog čega je i sam proces okončan u Deltinu korist.
(NE)Zainteresovanost medija
Od prevelikog interesovanja medija, do skoro potpune medijske ćutnje nakon okončanja krivičnog postupka u kome je Delta osobođena optužbi i pokretanja procesa u kome traži odštetu – postavlja se pitanje kako je medijski proces decenije postao trećerazredna tema, kada građanima Srbije prijeti veliki udar na budžet.
Slučaj Delta Holdinga protiv Srbije ima potencijal da ostavi značajan trag, ne samo u pravnom, već i u financijskom i političkom smislu. Ostaje za vidjeti hoće li buduće rasprave konačno privući pažnju javnosti i medija ili je ovaj tekst u novembarskom izdanju newslettera IA Law Firm Bosnia jedini koji temu plasira u javni diskurs.
Više informacija o ovom slučaju možete pronaći na biznis.rs.
