Menadžerski ugovor nalazi svoje regulisanje u radnom zakonodavstvu BiH u momentu kada se javila stvarna potreba poslodavca da odnos sa licem koje obavlja poslove upravljanja ili rukovođenja procesom rada uredi na drugi način u odnosu na ostale zaposlenike. Stoga, relevantni Zakoni o radu (Federacija BiH, Republika Srpska i Brčko distrikt BiH) uvode regulaciju instituta menadžerskog ugovora, a kojom daju alternativu da poslodavac može sa menadžerom zaključiti ugovor bez zasnivanja radnog odnosa u cilju slobodnijeg uređivanja pomenutog poslovnog odnosa ili sa zasnovanim radnim odnosom, a čije uređenje apsolutno podliježe odredbama relevantnih zakona o radu.
Međutim, treba napomenuti da u slučaju zaključivanja menadžerskog ugovora bez zasnivanja radnog odnosa poresku osnovicu čini sav prihod menadžera. Dakle, porez na dohodak po poreskoj stopi od 10% će se plaćati na poresku osnovicu koja uključuje pored naknade koju je poslodavac ugovorio sa menadžerom i sve ostale troškove nastale tokom trajanja tog odnosa. Primjera radi, zaključivanje ugovora o radu na (ne) određeno vrijeme ili zaključivanje menadžerskog ugovora sa zasnovanim radnim odnosom podrazumjeva neoporezivost određenih naknada koje su isplaćene od strane poslodavca kao što su regres, troškovi službenog putovanja, određena visina troškova toplog obroka i slično, a naknada koja bi se menadžeru isplaćivala po osnovu zaključenog menadžerskog ugovora bez zasnivanja radnog odnosa u cijelosti podliježe oporezivanju shodno važećim zakonima o porezu na dohodak (“prihod od druge samostalne djelatnosti”) i Privremenom stavu Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine od 2015. godine.
Menadžerski ugovor kao institut nije precizno uređen pomenutim propisima, pa se povodom praktične primjene ove vrste angažmana postavljaju mnogo pitanja naročito uzimajući u obzir da je isključena primjena mnogobrojnih odredbi zakona o radu, a koje između ostalog uključuju i odredbe o plati zaposlenika.
Cijeneći činjenicu da je nagrađivanje vodećih menadžera značajan mehanizam pri korporativnom upravljanju, naprijed navedeno je praktično stvaralo mnogo dilema. Primjera radi, poslodavci su se pitali da li mogu plaćati jednu naknadu menadžeru, a koji upravlja procesom rada u nekoliko kompanija povezanih lica prvobitnom poslodavcu sa uslovom da jedan menadžerski ugovor bude zaključen sa pomenutom naknadom, a da drugi ugovori ne uključuju zasnovan radni odnos i naknadu ili da menadžerskim ugovorom nakanda bude određena procentualno u odnosu na vrijednost donesenih profitabilnih odluka za kompaniju, te mnoga druga pitanja.
Dileme poslodavaca u BiH su bile očekivane jer su menadžeri često pored osnovne fiksne mjesečne plate (prije uvođenja instituta) primali bonuse ili druge naknade u skladu sa visinom stepena uspješnosti vođenja kompanije odnosna zadatka kojim menadžer upravlja.
Iako je nadležno ministarstvo javno objavilo mišljenje povodom praktičnih dilema, u kojem navode da se pri zaključivanju menadžerskog ugovora treba uzeti u obzir prirodu takvog ugovora odnosno da je ipak taj ugovor radnopravni institut, te da treba sadržavati osnovne elemente kao što je plata/naknada, smatra se da će biti ispunjeni elementi zakonitog radnopravnog odnosa i ukoliko je naknada procentualno određena u skladu sa Presudom Vrhovnog suda Federacije BiH.
Obaveza dostavljanja menadžerskih ugovora Fondovima za penzijsko i invalidsko osiguranje (Federacija BiH i Republika Srpska) ne ukazuje na nepravilnosti čak i kad je obrađena od strane navedenog Fonda bez obzira na činjenicu da naknada nije određena niti odrediva.
Prema naprijed navedenom nadležni organi nisu zauzeli jedinstven stav povodom odredbi o plati/naknadi pri zaključenju menadžerskog ugovora, niti je ovaj institut detaljnije uređen drugim propisima uzimajući u obzir činjenicu da javno objavljeno mišljenje nije obavezujuće.
Zaključivanja menadžerskog ugovora bez naknade može predstavljati rizik u slučaju inspekcijskog poreskog nadzora. Obzirom da je poslodavac dužan platiti porez na dohodak na teret prihoda radnika, službena lica pri poreskoj kontroli bi mogli utvrditi da je menadžerski ugovor zaključen bez naknade zarad izbjegavanja poreskih obaveza.
Osim pomenutog, zaključivanje menadžerskog ugovora bez zasnivanja radnog odnosa i naknade može poslodavcu predstavljati rizik i u slučaju da menadžer nakon određenog vremena potražuje naknadu za izvršeni posao jer svako „ima pravo na pravičnu platu“.
Izvor teksta: https://ceelegalmatters.com/magazine-articles/9424-issue-10-9/25065-bosnia-and-herzegovina-signing-of-management-contracts-in-practice
