Dana 27.7.2022. na snagu je stupio Pravilnik o izmjenama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH, što za sve slobodne zone u BiH predstavlja prelomnu razvojnu prekretnicu. Dok su mediji u BiH u prethodnom periodu izvještavali o potencijalnim gašenjima postojećih slobodnih zona, zbog restriktivne zakonske regulative u odnosu na zemlje regiona i neiskorištavanja potencijala koje BiH ima, stupanjem na snagu Pravilnika se situacija značajno mijenja i BiH postaje atraktivno investiciono područje za ulaganje u postojeće i otvaranje novih slobodnih zona.
Izmjena Pravilnika zasnovana je na Inicijativi koju je Advokatsko društvo “Ibrahimović & Co” podnijelo Upravi za indirektno oporezivanje BiH u mjesecu novembru 2021. godine, sa primarnim ciljem olakšavanja investicione namjere klijenata društva – stranih investitora čija intencija je osnovati i pokrenuti nove slobodone zone u BiH, što neminovno vodi ka povećanju konkurentnosti i operativnosti postojećih slobodnih zona u BiH u odnosu na slobodne zone u zemljama regiona.
„Prethodne godine smo primili nekoliko upita stranih investitora o proceduri pokretanja slobodnih zona u BiH i povlasticama koje zone u BiH nude. Nažalost, uz maksimalno nastojanje da ponudimo afirmativan odgovor o stimulativnim povlasticama za ulaganje, to naprosto nije bilo moguće, a zainteresovani investitori su sa idejom odlazili u susjednu Srbiju koja već dugi niz godina maksimalno koristi razvojni potencijal slobodnih zona. Ovo nas je potaklo da u saradnji sa slobodnim zonama prepoznamo ključne probleme sa kojima se susreću u radu i pronađemo najbrži put za realizaciju prvog u nizu koraka koji će omogućiti lakše poslovanje zona. Tako je nastala ideja o inicijativi za izmjenu Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH. Izmjena Pravilnika ukida praksu naplate PDV-a pri unosu robe koja je porijeklom iz BiH u slobodnu zonu, što će uticati na veću interakciju između korisnika slobodne zone i drugih privrednika u BiH. Pored navedenog, Pravilnik kao novinu donosi oslobađanje plaćanja PDV-a na opremu, postrojenja i alate koji se koriste u slobodnim zonama , kao i na usluge koje su povezane sa unosom dobara i izgradnju objekata u slobodne zone. Poticanjem slobodnih zona, na ovaj način, stvara se potencijal za dalji razvoj, povećanja kapaciteta rada, te većeg korištenja nabave lokalnih izvora, sve sa krajnjim ciljem povećanjem izvoza kao krucijalnog faktora u razvoju BDP“, kazao je Adi Ibrahimović, vodeći partner u Advokatskom društvu „Ibrahimović & Co“.
U Bosni i Hercegovini slobodne zone djeluju samo u Federaciji BiH, a iz Republike Srpske stižu najave o osnivanju novih zona u Bratuncu i Trebinju, te se kao interesantan lokalitet spominje i Gradiška. Usvajanje izmjena Pravilnika zasigurno će ubrzati dalji razvojni put slobodnih zona, ali i olakšati poslovanje postojećih, jer će ih učiniti konkurentnim investicionim područjima i omogućiti ravnopravan status u odnosu na slobodne zone u zemljama regiona.
U trenutku masovnog iseljavanja i negativnog priraštaja stanovništva u BiH, nepostojanja dovoljno educirane radne snage i globalnih privrednih promjena, država mora realizovati sistemske korake sa ciljem privlačenja stranih investicija, kako bi generisala dalji razvoj. Profesor sa Katedre za pravno-ekonomske nauke na Pravnom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, doc. dr Đorđe Marilović usvajanje izmjena Pravilnika za našu redakciju komentariše ističuću da se – „Uspjeh slobodne zone, ne može podrazumijevati na osnovu same činjenice njenog uspostavljanja i da potrebe stranih privrednika koji bi zasnovali svoje poslovanje u slobodnoj zoni ne moraju uvijek da se podudaraju sa potrebama domaćih privrednika. Tradicionalni instrumenti i olakšice nisu nužno dovoljni da bi slobodna zona ekonomski opravdala svoje postojanje. Svakako najznačajniji krug olakšica u slobodnim zonama fiskalne je prirode. Poreske olakšice, kako one u oblasti indirektnog oporezivanja (carine, porez na dodatu vrijednost i dr.) tako i one u oblasti direktnih poreza (naročito dažbine koje se tiču rada, poput poreza na dohodak i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje) imaju naročito mjesto u uspostavljanju i postizanju uspjeha slobodne zone. Imajući u vidu odlike privrede u Bosni i Hercegovini – njenu zavisnost od uvoznog kapitala, neposrednu blizinu i trgovinsko-partnerski značaj Evropske unije, negativne migracione i depopulacione trendove, relativno česte izmjene i određenu neizvjesnost u oblasti poreskog i radnog zakonodavstva, složenu strukturu i podjelu nadležnosti – slobodne zone ne treba posmatrati kao samo poželjnu pojavu nego prije kao prijeko potrebnu mjeru podrške privrednom razvoju u BiH. Određene gubitke, kao što su odricanje od dijela javnih prihoda zbog pruženih olakšica i direktni troškovi u vidu javnih rashoda neophodnih za osnivanje, izgradnju infrastrukture i/ili subvencionisanje slobodnih zona, različite nadležne vlasti u Bosni i Hercegovini mogu višestruko da nadomjeste koristima u navedenim oblastima.”
Dan stupanja na snagu izmjena Pravilnika zasigurno je od posebnog značaja za sve slobodne zone, a sudeći na osnovu izjava naših sagovornika, pozitivne efekte izmjene propisa bi na dugoročnoj osnovi mogli osjetiti svi u BiH. Uticanjem na stvaranje pozitivnih promjena u lokalnom zakonodavstvom u BiH i njihovim promovisanjem, svi društveno odgovorni subjekti (uključujući i medije) zajedničkom saradnjom će doprinijeti stvaranju slike o BiH koja predstavlja novo investiciono područuje, spremno za priliv novih investicija i njihovu nesmetanu realizaciju, sa ciljem generalnog i depolitizovanog privrednog rasta svih teritorijalnih cjelina u državi.
