u FOKUSU

Sigurnost tržišta digitalne imovine – kriptovaluta u BiH

Prevashodno, treba naglasiti da kriptovalute ne obrađuje niti kontroliše nijedno javno tijelo. Pomenuta digitalna imovina općenito nema temelj u realnoj imovini s pripadajućom vrijednošću. Pokazalo se da je vrijednost kriptovaluta često promjenjiva.

U Bosni i Hercegovini digitalna imovina ne nalazi svoje zakonsko regulisanje i ista se tretira generalno kao sva druga imovina shodno Zakonu o obligacionim odnosima. Međutim, navedeno regulisanje postojećeg sistema na tržištu kriptovaluta donosi anarhijsko ponašanje sudionika jer digitalnu imovinu kao takvu uređuju u najvećem dijelu prirodni zakoni.

Izvan tehničkog aspekta kriptovalute se teško mogu smatrati novcem imajući u vidu obavezne epitete koje iste nose – volatilnost i nesigurnost. Kako je već ranije pomenuto, kriptovalute nisu vezane za realnu imovinu i primjera radi dugoročno trgovac robom na određenom tržištu kriptoimovinu ne može smatrati valjanim sredstvom razmjene osim u slučaju osiguranja istih za dolar ili neku drugu valutu. Stoga je bitno biti svjestan rizika obavljanja transakcija sa kriptovalutama bez obzira na predstavljenu ulogu u transkaciji.

Blokchain je sisitem na osnovu kojeg kriptovalute funkcioniraju. Blokchain u budućnosti može biti predstavljen kao alat koji će dovesti u pitanje sve postojeće centralizovane registre podatka, a pomoću kojeg se mogu evidentirati elementi transakcije, ko je vlasnik, ko je platio i izvršio transakciju imovinom i sve to bez središnje javne knjige odnosno bez središnjeg autoriteta za praćenje. Naprijed navedeni sistem, može promijeniti ulogu bilo kojeg registra podataka u svijetu. Naročito što predstavlja najsigurniju bazu jer ista ne može biti hakovana, manipulisana ili podložna napadu kao što tradicionalne baze podataka jesu. Dakle podaci koji se nalaze u toj bazi su nepromjenjivi. Ukoliko zamislimo registre zemljišnih knjiga ili glasačkih listića, bez mogućnosti promjene, bila bi zastupljena refleksija načela povjerenja u javne knjige i registre..

Kriptoimovina nije regulisana ni sa aspekta direktnih i indirektnih poreskih propisa.

Obzirom da ne nalazi svoje zakonsko uređenje, sa aspekta direktnih poreza, najveća vjerovatnoća je da se prihod ostvaren trgovinom kriptovalutama u praksi tumači kao prihod od ulaganja u kapital, uzimajući u obzir da se radi o početnom ulaganju i kasnije trgovini kao osnovi prihoda. U tom slučaju poreske implikacije su 10% od tako ostvarenog prihoda ukoliko je isti prijavljen.

Treba istaknuti da se ne isključuje i drugo tumačenje od pomenutog, naročito ukoliko su u pitanju propisi i prakse u Federaciji Bosne i Hercegovine. Naime, prihod ostvaren trgovinom kriptovaluta se u Federaciji BiH može tumačiti kao prihod od samostalne djelatnosti gdje obveznik pored poreza mora plaćati i doprinose na visinu iznosa tog prihoda.

 

Ključne riječi: kriptovalute, kriptoimovina, digialna imovina, tokeni, blokchain, kriptovalute u BiH, tržište kriptovaluta, porez.

Naprijed izražen stav ne predstavlja savjet, nego mišljenje tekstopisca pri kojem nisu uzete u obzir pojedinačne specifičnosti slučaja.

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin

Ostale novosti

Budući ESG trendovi na Zapadnom Balkanu

Uprkos tome što je ušao u korporativni rečnik još 2004. godine, pojam ESG (Environmental, Social, Governance) ostao je prilično nevidljiv više od jedne decenije. Međutim,

„Fit for 55” paket

Poslanici Evropskog parlamenta usvojili su reformu sistema EU za emisiju gasova, prevashodno u oblasti vazduhoplovstva i pomorstva, mehanizam za prilagođavanje granice ugljenika i novi fond