u FOKUSU

Budući ESG trendovi na Zapadnom Balkanu

Uprkos tome što je ušao u korporativni rečnik još 2004. godine, pojam ESG (Environmental, Social, Governance) ostao je prilično nevidljiv više od jedne decenije.
Međutim, sa intenziviranjem teme o globalnom zagrevanju, ESG je postao veliki deo diskusije i zvezda odrednica današnjim kompanijama. Koncept ESG može se posmatrati kao set standarda koji objedinjuje najvažnija pitanja u procesu implementacije principa održivog razvoja, odnosno poštovanja kriterijuma koje kompanije koriste kako bi povećale etičnost svojih operacija. Nacionalna i internacionalna regulaciona tela počela su da procenjuju i implementiraju niz praksi u vezi sa održivim finansiranjem, fokusirajući se prvenstveno na moguće ESG pristupe i marketing za investitore.
S obzirom na ogromnu i raznoliku prirodu teme, prirodno je da različiti interesi kompanija i vlada širom sveta slede različite agende i, naravno, dovode u pitanje sveukupni napor. Razlika među državama širom sveta će otežati globalnim kompanijama da postave sopstvenu ESG agendu, a pritom i da poštuju različite lokalne propise zemalja u kojima se nalaze.
„Environment“ deo ESG-a ostaje prioritet, jer su klimatske razlike sve veće, a kriterijum dekarbonizacije na mikro i makro nivou uslovljava dalji razvoj ekonomije. Pored klimatskih promena, tema u okviru „E“ dela koja će biti interesantna za praćenje je i tema zaštite biodiverziteta.
Za ovu godinu, predviđa se da će najviše pažnje biti posvećeno do sada zanemarenom „Social“ delu ESG-a. Pod ovim podrazumevamo pitanja ravnopravnosti plata, rada, ranolikosti u odborima za upravljanje.
„Governance“ u ESG-u odnosi se na faktore upravljanja prilikom donošenja odluka, od kreiranja politike do raspodele prava i odgovornosti između različitih učesnika u korporacijama, uključujući menadžment i zainteresovane strane. Investitori koji posmatraju ESG orijentisanu kompaniju će želeti da osiguraju da su njeni sistemi računovodstva i izveštavanja pouzdani i transparentni. Takođe, investitori će procenjivati kako firma postupa sa svojim akcionarima, kao i njihovu mogućnost da glasaju o značajnim pitanjima; takođe, želeće i dokaze da se korporacija ne bavi nezakonitim radnjama.
*Zbog sve učestalijih propisa Evropske unije u vezi sa klimatskim promenama i ekvivalentnim pravnim uredbama među zemljama, pojavljuju se ESG targeti kao ključne smernice koje pomažu preduzećima da se pripreme za i implementiraju standarde koji imaju za cilj da pozitivno utiču na životnu sredinu a da ujedno obezbede i društveno odgovorno upravljanje. Stoga, ESG standarde možemo definisati kao strateške promene za uspešno dugoročno poslovanje kompanija. Veliki trgovinski partneri Bosne i Hercegovine i Srbije već odavno su uveli ESG standarde u svoje zakonodavstvo, stoga je vreme da Zapadni Balkan uhvati korak sa ovim procesima i tako obezbedi i regionalnu i globalnu konkurentnost za svoje proizvode i usluge.
Propisi EU znatno su šireg obima, posebno kada je u pitanju izveštavanje o održivosti; oni podržavaju sveobuhvatne klimatske ciljeve, uključujući postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine kao deo Evropskog zelenog dogovora. Na primer, Bosna i Hercegovina i Srbija tek treba da usvoje prve propise koji se direktno odnose na ESG. U praksi, ESG uticaj se jača usklađivanjem domaće regulative sa EU, uključujući i učešće u lancima vrednosti brojnih proizvoda, odnosa sa potrošačima, kreditorima. Na primer, banke koje zauzimaju najviše tržišnog učešća na Zapadnom Balkanu, a nalaze se u stranom vlasništvu redovno procenjuju ESG rizike prilikom davanja kredita, iako ih lokalni propisi ovih država uglavnom ne zahtevaju. Rezultat toga je da će preduzećima u regionu biti sve teže pristupiti izvorima finansiranja ako ne budu u skladu sa ESG standardima.
Slično tome, od dobavljača i podizvođača sa Zapadnog Balkana koji posluju sa EU partnerima sve se više zahteva da izveštavaju o usklađenosti sa ESG-om, jer njihovi partneri i kupci u EU moraju da procene potencijalne ESG rizike i implementiraju ih u svoje projekte.
Investitori su takođe sve više zainteresovani za ESG jer vide mogućnosti za veći povraćaj svojih ulaganja u zelene ili društveno odgovorne projekte.
Za kompanije koje ne vode računa o ovim oblastima, biće sve teže da pozajmljuju novac od kreditora, privlače investitore, prodaju robu kupcima, budu konkurentne u izvozu i privlače najbolje zaposlene, i generalno će uticati na njihov tržišni uspeh u budućnosti.
Sumarno, ESG trendovi koje treba pratiti ove godine vezani su za dalji razvoj ESG regulative i standarda izveštavanja, pre svega na nacionalnom, a onda i međunarodnom tržištu. Razvoj ovog trenda poticaće od pojedinačnih kompanija koje će moraju biti transparentnije u pogledu preduzetih radnji i finalnih rezultata.

Izvor: ESG Trends in the Western Balkans (ceelegalmatters.com)

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin

Ostale novosti

Budući ESG trendovi na Zapadnom Balkanu

Uprkos tome što je ušao u korporativni rečnik još 2004. godine, pojam ESG (Environmental, Social, Governance) ostao je prilično nevidljiv više od jedne decenije. Međutim,

„Fit for 55” paket

Poslanici Evropskog parlamenta usvojili su reformu sistema EU za emisiju gasova, prevashodno u oblasti vazduhoplovstva i pomorstva, mehanizam za prilagođavanje granice ugljenika i novi fond