Odvjetničko (advokatsko) društvo Ibrahimović & Co. iz Brčkog i s uredima u Sarajevu i Mostaru za potrebe svojih  klijenta, domaćih ili inozemnih, često treba podrobno predstaviti status Bosne i Hercegovine u području eneregetskog i investicijskog prava. Stoga valja u kratkim crtama prikazati ‘hodogram dozvola’ i smjernice za ulaganje u projekte obnovljivih izvora u BiH-u.

ENERGETSKO I INVESTCIJSKO PRAVO BiH-a

Ukratko o potencijalima obnovljivih izvora u BiH-u

Bosna i Hercegovina nalazi se u tzv. regiji Zapadnog Balkana, graniči s Europskom unijom i ima površinu od 51 209 km². Iznimno povoljan zemljopisni položaj za iskorištavanje energetskih potencijala smjestio je BiH kao jedinu zemlju u okruženju sa značajnim suficitom u izvozu električne energije. Hidroenergetski potencijal potječe od velikog broja rijeka pogodnih za izgradnju hidroelektrana, a značajan potencijal postoji i u području energije vjetra (zbog položaja Dinarskog planinskog masiva) i Sunčeve energije (u prosjeku više od 2000 sunčanih sati godišnje).

Energetsko pravo BiH-a u odnosu na EU i zaštita investicija

Iz perspektive investicijskog i poreznog prava BiH ima dobro uređen pravni sustav s jasnim odredbama u pogledu ulaganja i zaštite prava investitora. Ključni propis je Zakon o politici izravnih stranih ulaganja (Službeni glasnik BiH 4/1998, 17/1998, 13/2003, 48/2010 i 22/2015) koji definira temeljne pojmove ulaganja i reinvestiranja dobiti, izjednačavajući prava stranih ulagača s pravima domaćih rezidenata. Nadalje, BiH se može pohvaliti jednom od najnižih stopa poreza na dobit od 10% i najnižom stopom poreza na dodanu vrijednost od 17%. Uvoz robe za ulaganje u proizvodnju oslobođen je plaćanja carine. Osnivanje društava u BiH-u je jednostavno i uobičajeno traje oko mjesec dana. Tvrtku mogu osnovati domaće i strane pravne ili fizičke osobe, a za razvoj i izgradnju projekata obnovljivih izvora najčešće se osniva društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.).

Razvoj i kupnja projekata obnovljivih izvora

Tijekom razvoja i izgradnje projekata obnovljivih izvora općenito se izrađuje poslovni plan za procjenu izvedivosti ulaganja (npr. prosječni trošak ulaganja za razvoj i izgradnju sunčane elektrane je oko 600 000 – 850 000 EUR/MW, ovisno o lokaciji, vrsti opreme i zahtjevima uređenja zemljišta). Prosječno vrijeme razvoja od početka projekta (‘green field’) do faze ‘spremno za izgradnju’ (‘ready to build’) je oko 9 – 18 mjeseci za sunčane elektrane i 18 – 48 mjeseci za vjetroelektrane.

U slučaju ‘greenfield projekata’ ispituju se tri temeljna elementa: prostorno-planska mogućnost gradnje, imovinsko-pravni odnosi na projektnom zemljtšu i mogućnost priključka na elektroenergetsku mrežu. Ako se kupuje postojeći projekt obnovljivih izvora, to se može učiniti ‘kupovinom društva’ (‘share purchase agreement’) ili ‘kupnjom imovine/dozvola’ (‘asset purchase agreement’). Prije planirane kupnje projekata obnovljivih izvora u pravilu se provodi detaljna pravna, financijska i tehnička analiza projekta. Prijenos udjela u društvu nositelju projekta ili dozvola zahtijeva prethodno odobrenje od nadležnih tijela.

Ishođenje dozvola

Zbog pravne i političke strukture, dozvole za razvoj projkata obnovljivih izvora se ishode na razini BiH-a i/ili na razini dva entiteta (Federacije BiH i Republike Srpske) i distrikta (Brčko Distrikt BiH-a), odnosno na razini gradova i općina, ovisno o lokaciji projekta.

HODOGRAM DOZVOLA – Kako do obnovljivih izvora u Bosni i Hercegovini

Prvi korak: reguliranje imovinsko-pravnih odnosa na projektnom zemljištu

Drugi korak: koncesija

Koncesija predstavlja pravo obavljanja određene gospodarske djelatnosti korištenjem prirodnih resursa ili javnih dobara ili obavljanja djelatnosti od općeg interesa. Uobičajeno se dodjeljuje na razdoblje 30 – 50 godina (neke županije, odnosno kantoni u FBiH-u ne zahtjevaju ishođenje koncesije, npr. kada je projektno zemljište privatno ili kada se radi o projektima čija je snaga manja od neke određene vrijednosti)
U RS-u je koncesija definirana slično kao u FBiH-u i predstavlja pravo obavljanja određene gospodarske djelatnosti korištenjem prirodnih resursa (koncesija je potrebna za sve projekte obnovljivih izvora, osim za solarne projekte snage do 250 kW).
U Brčko Distriktu koncesija je također definirana slično kao u FBIH-u i RS-u, tj. kao pravo obavljanja određene gospodarske djelatnosti korištenjem prirodnih resursa ili javnih dobara.

Treći korak: vodni akti

Ovisno o vrsti objekta, nadležno tijelo odlučuje o potrebi ishođenja vodnih akata, što vrijedi i za FBiH i za RS i za Brčko Distrikt.

Četvrti korak: procjena utjecaja na okoliš ili okolišna dozvola

Procjena utjecaja na okoliš ili okolišna dozvola potrebna je za pojedine projekte obnovljivih izvora, a o potrebi donošenja akata o zaštiti okoliša odlučuje nadležno ministarstvo. Ta je problematika na sličan način uređena u FBiH-u, RS-u i Brčko Distriktu.

Peti korak: lokacijska dozvola

Na području RS-a lokacijska dozvola (‘lokacijski uslovi’) također je temeljni dokument iz perspektive prostornog uređenja. Nakon lokacijskih uvjeta također treba ishoditi poljoprivrednu suglasnost ako je zemljište poljoprivredno.

Lokacijska dozvola na području Brčko Distrikta (‘lokacijski/urbanistički uslovi’) također je akt koji reuglira prostorno planiranje, baš kao i u FBIH-u i RS-u. Nakon ishođenja tih uvjeta ponovno treba ishoditi poljoprivrednu suglasnost ako je zemljište poljoprivredno.

Šesti korak: uvjeti za priključak na prijenosnu mrežu ili elektroenergetska suglasnost

Uvjeti za priključak na prijenosnu mrežu ishođuju se nakon lokacijske dozvole. S druge strane, kada se projekt priključuje na distribucijsku mrežu, prije lokacijske dozvole se ishođuje elektroenergetska suglasnost. Obje dozvole, odnosno akta  (uvjeti za priključak na prijenosnu mrežu ili elektroenergetska suglasnost), utvrđuju se na temelju elaborata priključka na mrežu.

Navedeni koraci na sličan su način uređeni u FBiH-u, RS-u i Brčko Distriktu.

Sedmi korak: energetska dozvola

Energetska dozvola potrebna je na području FBiH-a za postrojenja snage veće od 1 MW, dok takav korak na području RS-a i Brčko Distrikta nije potreban.

Osmi korak: građevinska dozvola

Građevinska dozvola i u FBiH-u i u RS-u i u Brčko Distriktu temeljni je dokument na osnovi čega se postrojojenje može početi graditi.

Deveti korak: poticaji

Na području FBiH-a investitori imaju mogućnost ostvarivanja poticaja, tzv. FIP poticaj za velika postrojenja i FIT zajamčenu cijenu za mala postrojenja, uz prethodno ishođenje statusa potencijalno povlaštenog proizvođača i uz sklapanje predugovora za kupnju električne energije, odnosno naknadno stjecanje statusa povlaštenog proizvođača, pri čemu se cijeli postupak provodi na javnom natječaju. No, za to još treba donijeti nekoliko podzakonskih akata, odnosno odluka.

Na području RS-a i Brčko Distrikta investitori imaju sličnu mogućnost i također treba donijeti još nekoliko podzakonskih akata, odnosno odluka.

Deseti korak: upis u Registar

Ovisno i tome je li ishođena energetska dozvola izdana ili ne, upis u Registar obnovljivih izvora energije provodi se nakon izdavanja energetske dozvole, odnosno elektroenergetske suglasnosti). Navedeni korak slično je reguliran i u RS-u i Brčko Distriktu.

Jedanaesti korak: ugovor o priključenju na prijenosnu ili distribucijsku mrežu

Ugovor o priključenju na prijenosnu ili distribucijsku mrežu slično je uređen i u FBiH-u i u RS-u i u Brčko Distriktu.

Dvanaesti korak: suglasnosti za priključenje na prijenosnu mrežu

Suglasnosti za priključenje na prijenosnu mrežu (uz odobrenje za privremeno i trajno puštanje u rad) također su slično uređene i u FBiH-u i u RS-u i u Brčko Distriktu.

Trinaesti korak: uporabna dozvola

Uporabna dozvola izdaje se nakon prethodno obavljenog tehničkog pregleda, pri čemu je ta problematika također sliično uređena i u FBiH-u i u RS-u i u Brčko Distriktu.

Četrnaesti korak: dozvola za proizvodnju

Dozvolu za proizvodnju električne energije (osim za objekte snage do 1 MW) potrebno je ishoditi i u FBiH-u i u RS-u i u Brčko Distriktu.

Petnaesti korak: status kvalificiranog proizvođača električne energije

Pretposljednji korak u ostvarivanju projekata obnovljivih izvora na području FBiH-a je ishođenje statusa kvalificiranog proizvođača električne energije, odnosno dobivanje certifikata za proizvodni pogon na području RS-a i Brčko Distrikta.

Šesnaesti korak: ugovor o otkupu električne energije

Ugovor o otkupu električne energije (PPA) na području FBiH-a može se sklopiti i unaprijed, ovisno o preuzimatelju ili o poticijama i zajamčenoj cijeni, a ta je problematika slično uređena u RS-u i Brčko Distriktu.

Sličnosti i razlike

Svi spomenuti koraci prikazani su s namjerom da to bude jasno, kronološki i cjelovito. Međutim, u pojedini slučajevima dozvole se ishode na drugačiji način (npr. u Hercegovačko-neretvanskoj županiji se najprie ishođuje lokacijska dozvola, a zatim se zaključuje ugovor o koncesiji). Također, u određenim situacijama prije ishođenja lokacijske ili urbanističke dozvole treba ishoditi dodatne suglasnosti drugih tijela, ovisno o tome gdje se planirano postrojenje nalazi (npr. na području koje nema donesene prostorno-planske akte). Važno je i uzeti u obzir pravilno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i raspolaganje državnim, odnosno šumskim zemljištem.

Naposljetku, kao jedno od najvažnijih pitanja investitora su poticaji i mogućnost zaključenja ugovora o otkupu električne enregije (PPA). Pri tome treba istaknuti da će u budućnosti postojati mogućnosti ostvarivanja poticaja za projekte obnovljivih izvora (podzakonski akti i odluke su u završnoj fazi reguliranja), a svakako domaći i međunarodni trgovci, odnosbno otkupljivači električne energije nude mogućnost zaključenja PPA-ova (uobičajeno u fazi izgradnje, ali i u prethodnim fazama, npr. pri izradi studije isplativosti i zaključenja ugovora o koncesiji zaključuje se predugovor o otkupu električne energije).

Ulaganja u projekte obnovljivih izvora u BiH-u traju već nekoliko godina, odnosno postoji i jasan i nedvosmislen hodogram dozvola, a prava i interesi investitora su zaštićeni na najvišoj pravnoj razini.
Za više informacija o ovoj temi posjetite: https://ia-lawfirm.com/energetika-rudarstvo-i-infrastruktura/