IA Law Firm Bosnia za vas istražuje posljedice nelegalnog korištenja softvera, te u ovom tekstu analizira rizike nelegalnog korištenja softvera, ali daje i savjete i preporuke za njihovo prevazilaženje. U digitalnom dobu, gdje gotovo svaki poslovni proces uključuje upotrebu softvera, pitanje legalnosti korištenih programa postaje sve značajnije – ne samo u građanskopravnom, nego i u krivičnopravnom smislu. I dok se u javnosti često podrazumijeva da je eventualna povreda autorskih prava „samo“ stvar novčane naknade, zakon jasno propisuje i znatno ozbiljnije posljedice.

Jedna od najopasnijih zabluda u poslovnoj praksi jeste uvjerenje da, ukoliko radnik na svoju inicijativi instalira i koristi nelicencirani softver, odgovornost za to snosi isključivo on. U stvarnosti, kazneni teret u najvećem broju slučajeva pada upravo na zakonskog zastupnika društva – direktora.

Zakon je jasan: Direktore ne spašava neznanje

Prema članu 242. Krivičnog zakona BiH, svako ko neovlašteno iskoristi autorsko djelo – uključujući softver – može biti osuđen na kaznu zatvora od šest mjeseci do pet godina. Iako je tekst zakona na prvi pogled usmjeren na direktnog izvršioca, u praksi se najčešće pokreće postupak upravo protiv odgovornog lica u firmi. Zašto?

Direktor je dužan osigurati zakonitost poslovanja – uključujući i legalnu upotrebu softvera i zaštitu svih drugih autorskih prava. Ukoliko dođe do zloupotrebe autorskih prava unutar firme, teret dokazivanja da do toga nije došlo njegovim znanjem i voljom – već isključivo voljom pojedinca – leži upravo na njemu. Ako direktor ne dokaže da je postojala jasna politika zakonitog korištenja softvera ili bilo kojeg drugog autorskog djela, redovna interna kontrola i edukacija radnika, te da je konkretni radnik djelovao samoinicijativno i protivno pravilima firme, postoji stvarna mogućnost krivične osude.

Iz prakse: Istrage i kazna zbog nelegalnog stavljanja u promet udžbenika

Po nalogu Tužilaštva Bosne i Hercegovine pripadnici SIPA-e 2021. godine izvršili su pretres prostorija dva preduzeća na području Gračanice zbog sumnje u ilegalno korištenje softvera. Postupci još nisu pravosnažno okončani, a vode se upravo protiv direktora ove dvije kompanije.

Jedan od konkretnih slučajeva koji potvrđuje ozbiljnost situacije dogodio se nedavno, gdje je odgovorno lice firme krivično odgovaralo zbog kopiranja i stavljanja u promet udžbenika. Sud je zaključio da je za kršenje nije odgovoran radnik koji je direktno izvršavao proces, već direktor koji nije osigurao zakonite uslove poslovanja i pivredne aktivnosti.  Više o ovom slučaju možete pročitati ovdje.

Evropske lekcije: Kazne i do 1.000.000 eura

U Njemačkoj, Francuskoj i Italiji, slučajevi korištenja piratskog softvera u firmama već godinama završavaju i na sudu i u medijima. Primjerice, jedan njemački proizvođač namještaja morao je platiti preko 1.000.000 eura odštete jer su njihovi dizajneri koristili piratsku verziju softverskog paketa za 3D modeliranje. Francuski sudovi u nekoliko navrata su izricali kazne zatvora direktorima firmi koje su tolerisale ili zanemarivale korištenje ilegalnog softvera. U Velikoj Britaniji, kompanije koje koriste nelegalni softver nerijetko se nalaze i na „crnim listama“ kod velikih partnera, čime trpe reputacijsku i tržišnu štetu.

Trendovi: Autori softvera sve aktivniji u BiH

Iako se do prije nekoliko godina činilo da se kršenja autorskih prava u poslovanju „provlače ispod radara“, situacija se ubrzano mijenja. Vlasnici softverskih prava – bilo da se radi o velikim kompanijama ili nezavisnim autorima – sve češće angažuju advokate u BiH kako bi pokrenuli građanske, pa i krivične postupke protiv prekršilaca.

Za firme koje koriste specijalizirani softver u arhitekturi, građevinarstvu, dizajnu, inženjeringu ili finansijama, ovo znači da bi tolerisanje nelegalnog softvera – ili zanemarivanje kontrole – moglo dovesti do ozbiljnih posljedica, uključujući zatvor za direktora.

Kako se zaštititi?

• Provodite redovne provjere softvera u firmi (audit).
• Nabavite licencirani softver i čuvajte ugovore/licence.
• Edukujte radnike o rizicima nelegalnog softvera.
• Jasno definišite odgovornosti u internim aktima i pravilnicima.
• Angažujte pravnike za izradu politike legalne upotrebe softvera.

Pitanje legalnosti softvera više nije tehničko, već pravno i upravljačko. Direktori koji to na vrijeme prepoznaju – i djeluju – štite ne samo firmu, nego i sebe lično. Više o uslugama IA Law Firm iz oblasti autorskog prava možete ponaći na: https://ia-lawfirm.com/pravo-intelektualnog-vlasnistva/